S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od
Pavlinuša,narodnog naziva u
Zagori za udatu ženu djevojačkog prezimena
Pavlinić,koje je nastalo od uvećanice
Pavlina osobnog imena biblijskog podrijetla
Paval odnosno
Pavao .
U vezi s prvim spomenom o ovom rodu ostalo je zapisano da je
Jure Pavlinušić zajedno s
Nikolom Mandićem,Jurišom Tomičević i Ivanom Kuhačevićm uznemiravao harambašu
Matiju Gradnića i
Juru Knezovića ,koji su
1690.godine doselili iz
Hercegovine u Otok,gdje su
27.svibnja 1695 .dobili 30 kanapa zemlje ,na što je reagirao opći providur
27.ožujka 1697.godine .Izgleda da su
Pavlinušići isto kao i
Varvodići starosjedioci u
Cetinskoj krajini a u
Otoku su
Pavlinušići živjeli i u vrijeme
Osmanlijske okupacije
Cetinske krajine. Tu i danas žive pripadnici tog roda.
Kako su sela na rubu
Sinjskog polja bila sve napučenija ,brojne obitelji koje su se bavile stočarstvom i živjele od stočarstva kreću u masive planine
Kamešnice sa svojim stadima u potrazi za planinskim pašnjacima.
Pavlinušići se nastanjuju u
Rožama sredinom
18.stoljeća gdje do dan danas žive pripadnici jedine obitelji
Pavlinušić koja je tu ostala i broji
4 člana.Danas nalazimo na područiju
Trilja u Vedrinama,jednu obitelj
Pavlinušić koja broji 5 članova a dolazi u
Vedrine iz Roža osamdestih godina prošlog stoljeća. U
Turjacima,općina
Sinj se nalazi najveći broj
Pavlinušića koji tu žive a vuku porjeklo od
Pavlinušića iz Roža.
S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od Pavlinuša,narodnog naziva u Zagori za udatu ženu djevojačkog prezimena Pavlinić,koje je nastalo od uvećanice Pavlina osobnog imena biblijskog podrijetla Paval odnosno Pavao .
U vezi s prvim spomenom o ovom rodu ostalo je zapisano da je Jure Pavlinušić zajedno s Nikolom Mandićem,Jurišom Tomičević i Ivanom Kuhačevićm uznemiravao harambašu Matiju Gradnića i Juru Knezovića ,koji su 1690.godine doselili iz Hercegovine u Otok,gdje su 27.svibnja 1695 .dobili 30 kanapa zemlje ,na što je reagirao opći providur 27.ožujka 1697.godine .Izgleda da su Pavlinušići isto kao i Varvodići starosjedioci u Cetinskoj krajini a u Otoku su Pavlinušići živjeli i u vrijeme Osmanlijske okupacije Cetinske krajine. Tu i danas žive pripadnici tog roda.
Kako su sela na rubu Sinjskog polja bila sve napučenija ,brojne obitelji koje su se bavile stočarstvom i živjele od stočarstva kreću u masive planine Kamešnice sa svojim stadima u potrazi za planinskim pašnjacima.Pavlinušići se nastanjuju u Rožama sredinom 18.stoljeća gdje do dan danas žive pripadnici jedine obitelji Pavlinušić koja je tu ostala i broji 4 člana.Danas nalazimo na područiju Trilja u Vedrinama,jednu obitelj Pavlinušić koja broji 5 članova a dolazi u Vedrine iz Roža osamdestih godina prošlog stoljeća. U Turjacima,općina Sinj se nalazi najveći broj Pavlinušića koji tu žive a vuku porjeklo od Pavlinušića iz Roža.
4 komentara:
danas nas pavlinušića ima posvuda, evo ja sam u zagrebu... dida (marko) je kao dijete iz roža došao u slavoniju. nisam nikad bila u rožama al izgledaju jako lijepo na fotkama! veliki pozdrav svim pavlinušićima
Eeeee Eva. Ima nas i u Osijeku, Argentini.... Volio bi kad bih mogli svi nekako u kontaktu biti, barem mi mladji! Je mi smo svi potekli iz jedne loze. POzdrav
Tina Kundid Pavlinušić na f.b profilu
Pozdrav!Hoće li se tko javit?
Objavi komentar