Živaljić prezime s jezičnog motrišta je jedan od oblika imena Živalj,koje je izvedeno od pridjeva živ(komparativ življi).
U Hrvatskoj danas živi oko 560 osoba koje nose prezime Živaljić(Sinj,srednja Dalmacija,istočna Slavonija).Na otprilike istim prostorima se mogu pronaći i osobe s prezimenom Živalj(140).
Godine 1697. opći providur A.Mocenigo odobrio je na granici prema Turskoj iznad Hana
,Blacima,i Koritima brojnim obiteljima Mije Katić,Tome Bubala,Vida Živalja,Stojana i Nikole Vuletića prostrane predjele :od Mukrinjina vrila na sjeveru,Urinove kamenice i Hana na zapadu,kao i dva mlina na potoku Brljevac.Ako je suditi prema okruženju (Katići,Vuletići,Bubale)Živalji su doseljenici s hercegbosanskih prostora (Široki Brig),
dok su Živaljići starinom iz Poljičke Kneževine.U jednoj ispravi iz tog vremena je zapisano da je Mate Živaljić ,Poljičanin,koji je posjedovao zemlje Rasela,pokraj kule Nutjak,te tri kanapa zemlje ispod Brodarića (Trilj),a uz posjede svećenika Vuljevića i Mije Matulića ,što je 1.lipnja 1698 .g. opći providur Mocenigo i odobrio.
Živaljići u sklopu doseljenja Poljičana stižu 1691.g. u Cetinsku krajinu.
Tada je iz Doca Donjeg doselio Mijo Živaljić s sinovima i dobio 12 kanapa zemlje pod Golim brdom.
Živaljići se javljaju na Gardunu 1725 .g. u popisu vjernika Splitske nadbiskupije,kad je nadbiskup Ivan Laghi zatekao dvi Živaljića obitelji;Ivanovu s 7 i Mijinu s 6 članova.
U istom popisu te godine Splitske nadbiskupije u Poljičkoj Kneževini u mistu Srijane se nalaze upisane četri familije s prezimenom Živaljić.
Živaljići se kao stanovnici pripoljskih sela na prjelazu iz 17st.u 18.stoljeće poput još nekih stočarskih rodova (
Varvodići,Roguljići,Botice)upućuju se prema pašnjacima na planini Kamešnici i s vremenom postaju stanovnici sela
Roža.
Danas
Živaljići na triljskom područiju žive :u Čaporicama,Gardunu,Rožama,Trilju.
Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do ponovnog seljenja Živaljića iz Roža(ekonomska migracija) prema
Trilju,Turjacima,Sinju,Solinu,Splitu gdje se nastanjuju,tako da danas u
Rožama s prezimenom
Živaljić žive dvije osobe.
Na kraju moram navesti izvor koji mi služi za obradu prezimena u Rožama a to je knjiga
Ante Ivankovića koja je izdana pod pokroviteljstvom
Cetinskog dekanata Trilja a zove se
Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici.
Živaljić prezime s jezičnog motrišta je jedan od oblika imena Živalj,koje je izvedeno od pridjeva živ(komparativ življi).
U Hrvatskoj danas živi oko 560 osoba koje nose prezime Živaljić(Sinj,srednja Dalmacija,istočna Slavonija).Na otprilike istim prostorima se mogu pronaći i osobe s prezimenom Živalj(140).
Godine 1697. opći providur A.Mocenigo odobrio je na granici prema Turskoj iznad Hana
,Blacima,i Koritima brojnim obiteljima Mije Katić,Tome Bubala,Vida Živalja,Stojana i Nikole Vuletića prostrane predjele :od Mukrinjina vrila na sjeveru,Urinove kamenice i Hana na zapadu,kao i dva mlina na potoku Brljevac.Ako je suditi prema okruženju (Katići,Vuletići,Bubale)Živalji su doseljenici s hercegbosanskih prostora (Široki Brig),dok su Živaljići starinom iz Poljičke Kneževine.U jednoj ispravi iz tog vremena je zapisano da je Mate Živaljić ,Poljičanin,koji je posjedovao zemlje Rasela,pokraj kule Nutjak,te tri kanapa zemlje ispod Brodarića (Trilj),a uz posjede svećenika Vuljevića i Mije Matulića ,što je 1.lipnja 1698 .g. opći providur Mocenigo i odobrio.
Živaljići u sklopu doseljenja Poljičana stižu 1691.g. u Cetinsku krajinu.
Tada je iz Doca Donjeg doselio Mijo Živaljić s sinovima i dobio 12 kanapa zemlje pod Golim brdom.
Živaljići se javljaju na Gardunu 1725 .g. u popisu vjernika Splitske nadbiskupije,kad je nadbiskup Ivan Laghi zatekao dvi Živaljića obitelji;Ivanovu s 7 i Mijinu s 6 članova.
U istom popisu te godine Splitske nadbiskupije u Poljičkoj Kneževini u mistu Srijane se nalaze upisane četri familije s prezimenom Živaljić.
Živaljići se kao stanovnici pripoljskih sela na prjelazu iz 17st.u 18.stoljeće poput još nekih stočarskih rodova (Varvodići,Roguljići,Botice)upućuju se prema pašnjacima na planini Kamešnici i s vremenom postaju stanovnici sela Roža.
Danas Živaljići na triljskom područiju žive :u Čaporicama,Gardunu,Rožama,Trilju.
Krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do ponovnog seljenja Živaljića iz Roža(ekonomska migracija) prema Trilju,Turjacima,Sinju,Solinu,Splitu gdje se nastanjuju,tako da danas u Rožama s prezimenom Živaljić žive dvije osobe.
Na kraju moram navesti izvor koji mi služi za obradu prezimena u Rožama a to je knjiga Ante Ivankovića koja je izdana pod pokroviteljstvom Cetinskog dekanata Trilja a zove se Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici.
