
S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od
Pavlinuša,narodnog naziva u
Zagori za udatu ženu djevojačkog prezimena
Pavlinić,koje je nastalo od uvećanice
Pavlina osobnog imena biblijskog podrijetla
Paval odnosno
Pavao .
U vezi s prvim spomenom o ovom rodu ostalo je zapisano da je
Jure Pavlinušić zajedno s
Nikolom Mandićem,Jurišom Tomičević i Ivanom Kuhačevićm uznemiravao harambašu
Matiju Gradnića i
Juru Knezovića ,koji su
1690.godine doselili iz
Hercegovine u Otok,gdje su
27.svibnja 1695 .dobili 30 kanapa zemlje ,na što je reagirao opći providur
27.ožujka 1697.godine .Izgleda da su
Pavlinušići isto kao i
Varvodići starosjedioci u
Cetinskoj krajini a u
Otoku su
Pavlinušići živjeli i u vrijeme
Osmanlijske okupacije
Cetinske krajine. Tu i danas žive pripadnici tog roda.
Kako su sela na rubu
Sinjskog polja bila sve napučenija ,brojne obitelji koje su se bavile stočarstvom i živjele od stočarstva kreću u masive planine
Kamešnice sa svojim stadima u potrazi za planinskim pašnjacima.
Pavlinušići se nastanjuju u
Rožama sredinom
18.stoljeća gdje do dan danas žive pripadnici jedine obitelji
Pavlinušić koja je tu ostala i broji
4 člana.Danas nalazimo na područiju
Trilja u Vedrinama,jednu obitelj
Pavlinušić koja broji 5 članova a dolazi u
Vedrine iz Roža osamdestih godina prošlog stoljeća. U
Turjacima,općina
Sinj se nalazi najveći broj
Pavlinušića koji tu žive a vuku porjeklo od
Pavlinušića iz Roža.