NeoCounter

ponedjeljak, 23. veljače 2009.

HAJDUK NA VRHU HNL-a!!!

Nogometaši Hajduka nakon dvije i pol godine svladali su Dinamo na Poljudu i nakon 918 dana skinuli ga s prvog mjesta na ljestvici hrvatskog prvenstva. Toliko iščekivani 201. derbi, u kojem opet nije bilo igre, ali je bilo borbe i raznih uzbuđenja napretek, pripao je Hajduku. Jedna slučajna ruka u živom zidu usmjerila je vodu na domaći mlin u trenucima dok je Dinamo bio bolji, a kako je u idealnom trenutku po domaće pao i drugi, baš derbija vrijedan pogodak, za 2-0, povratka za 'plave' nije bilo

Početak kasnio 18 minuta zbog konfeta

SPLIT - Početak derbija na Poljudu kasnio je punih 18 minuta. Razlog odgodi bila je pretjerana sklonost domaćih navijača koreografiji. Naime, uoči početnog udarca sa krova Poljuda bačena je nebrojena količina bijelih papira, koji su za nekoliko trenutaka pretvorili travnjak Poljuda u bijelu plohu. Naravno, o regularnim uvjetima u tim trenucima nije bilo ni govora pa je sudac Bebek poslao obje momčadi u svlačionicu. Nakon što su organizatori donekle stvorili uvjete za igru, svoj obol užarenoj atmosferi dali su navijači Dinama. Njih nešto više od tisuću zasmetala je intervencija vatrogasaca koji su vodenim šmrkovima gasili požar u “kavezu”. U jednom trenutku BBB-ovci su krenuli u obračun s policijom. Međusobna razmjena udaraca trajala je nekoliko minuta, sve dok policiji nije stigla pomoć kolega.

Junak Senijad Ibričić

Iako ga nismo izabrali za igrača utakmice, zaslužio je epitet junaka kako zbog pogotka koji je psihički dotukao goste. I to kakvog! U maniri Mikija Rapaića. Ibro je od Rapaje naslijedio i ovacije Hajdukovih navijača pri izlasku s travnjaka, a ako rasplet prvenstva završi pobjedonosno za 'bijele', taj će gol biti upamćen vječno.

Tragičar Robert Kovač

Kapetan hrvatske reprezentacije nije pružio onakvu igru kakva se od njega očekivala. Trebao je biti iskusni vođa obrane, a upravo je on napravio veliku pogrešku nakon koje je Hajduk postigao drugi pogodak. U 51. minuti oklijevao je na Dinamovoj polovici s iznošenjem lopte nakon čega mu ju je Kalinić oduzeo i proslijedio Ibričiću koji postiže pogodak za 2-0.

Izvor Jutarnji hr.

Pogledajte eurogol Senijada Ibričića za Hajdukovu pobjedu nad Dinamom.

petak, 20. veljače 2009.

Bura i snijeg paralizirali promet u Splitu-fotogalerija

srijeda, 18. veljače 2009.

Dalmacija pod snježnim pokrivačem

Snijeg je jutros zabijelio cijelu Dalmaciju a u Splitu je osvanulo oko pet centimetara snijega koji je odmah smrznuo i stvorio led po splitskim prometnicama i tako paralizirao cili gradski promet.Temperatura zraka u Splitu jutros u 6 sati bila je - 2 stupnja a u Zagori su temperature bile puno niže.Veliko snježno nevrijeme praćeno jakom burom i mećavom pogodilo je noćas i podkamešnička sela Tijaricu,Kamensko, Rože i Voštane gdje je visina snijega oko 20 centimetara a na mjestima nanosi snijega se penju i do metra.Osim u Splitu i Zagori, snijeg je noćas padao i na srednjedalmatinskim otocima Braču, Šolti i Hvaru.

nedjelja, 15. veljače 2009.

Vrani ljepotani

Poslušajte pismu Vranac od Zlatnih dukata posvećenu konjima,koji su do nedavno u podkamemešničkim selima bili nezamjenjivi ljudima u seoskom poslu a skoro svaka kuća je imala svog đirana,dorata,sivaja ili vranaca .Konj je bio potreban kad bi se u Grab išlu u mlinicu goniti pšenicu na mljevenje ili kad bi se išlo u šumu po drva. Kad je ćaća konja prod'o svi smo plakali Ni on nije suze svoje mog'o sakriti Mati je kod večere dugo molila K'o da je sa našim vrancem sreća prodana Bio sam još mali, al' sve sam shvatio Brat se je u školu u grad spremao Baka je uz petrolejku džemper isplela Znao sam da onaj stari, sad ću nosit ja Al' 'ko će sada našeg vranca šorom jahati 'Ko li će ga sad na kirvaj cvijećem kititi Ako ga na sajmu otac prisretne Star je pa se bojim da mu srce ne pukne Te se noći nikom od nas nije spavalo Otac je sa bratom dugo razgovarao Mati mu je stvari sve u kofer spremila Jabuke i kruh što je u crkvi svetila Alat, dorat, đogat, kulaš, čilaš, putalj, vranac, bijelac, šarac, sivac, parip, raga, kljuse, lipicanac — sve se ove riječi odnose na konja i kazuju nam o njegovoj boji, namjeni, vrsti ili podrijetlu. Ta plemenita životinja (u nuždi se nudilo i »kraljevstvo za konja«, o šahistima da i ne govorimo) euroazijskoga prostora ima i svoje simpatične rođake: magarca i zebru, a križanjima su dobiveni neplodni (ali izdržljivi) izdanci — mazga (pastuh + magarica) i mula (magarac + kobila). I u prenesenim značenjima provlače se odlike poput izdržljivosti i marljivosti (»radi kao konj«, »vuče kao mazga« i, kao neizbježna pouka, »tko joj je kriv kad je glupa kao mula«).

Bijeli bijelac, šareni šarac...

Konji i mnoga njihova imena dođoše nam s istoka. Najčešće im je kumovala boja dlake. Tako je alat konj crvene boje, riđan (tur. al — crven + at, hat — konj plemenite pasmine), dorat (tur. doru — zagasit, smeđ, mrk) zagasito smeđe, kulašje (tur. kula — riđ, smeđ) sličan doratu, đogat (tur. gök — plav, svijetle boje) bjelkaste je boje, bijelac, a čilaš(tur. çil — pjega) ima po sebi pjege, šaren je, šarac; putalj ima nad kopitom bijeli biljeg poput opute (remenčić kojim se sputa konja da se previše ne udalji s paše, da ne pođe ob put), a vranac je crn (kao i vrane kose jedrih djevojaka naše narodne pjesme, ali i vran gavran). Prvotna riječ (prasl. *vorn) značila je crnje od crnoga — izgoren. Izvedena je iz ie. korijena *uer — gorjeti (usp. alb. vorbë — lonac za kuhanje, njem./engl. warm — topao).

Vrani ljepotani

Konji u naponu snage (konjske snage uvukle su se i u zastrašujuće motore) čest su slikarski motiv jer su utjelovljenje ljepote i sklada (kao i kukac zastrašujućih očiju, konjska smrt, libela ili vilin konjic ili pak morski konjić; vodeni konj nije baš tako skladan, no valjda svojom veličinom izaziva pouzdanje, pa je u reklamne svrhe poslužio kao jamac financijske sigurnosti), jogunasto ždrijebe (prasl. *žerbb, stslav. žrĐbb, grč. bréphos — nerođeno dijete, zametak; dijete, mladić od ie. *grebh — zametak, mladić, dijete) svojom živahnošću izaziva simpatije, a pastuh, na kojem leži odgovornost za produženje vrste, respekt.

No i ti vrani ljepotani, sivci i šarci (osim feniksovskoga Šarca Kraljevića Marka) jednoga dana kao i sve živo ostare, ponosni lipicanci (prozvani po ergeli u Lipici kraj Sežane) jednom odtancaju pred digitalnim kamerama brojnih turista i svoju posljednju pomno izdresiranu cirkusnu austrougarsku točku u Spanische Reitschule u Beču te ih stiže neizbježni zajednički nazivnik svih stvorenja — starost. Kako li se i imenom razlikuju stari, isluženi konji od svojih mladih, inspirativnih, gizdavih rođaka! »Jezdi, moj konju... Jezdi, konjicu moj«, tepa mu Kaštelanov Konjanik u najdražoj zemlji gdje su »livade i konji nesedlani«, a Severova Konja valja izgovarati onako kako ga je govorio i sam pjesnik — stojećke. »Naš gospodar poljem jizdi, jizda da mu je« — odraz je brzine i adrenalina našega srednjovjekovnog anonimnog pjesnika. I ponos, i elegancija, i vjetar u kosi, i sunce u oku. A onda, ni od koga gledani, ni maženi, ni paženi, osvanu parip, raga, kljuse.

Parip (moj današnji šlagvort) dodatni je (lošiji) tegleći konj, običan, k tome i uškopljen (grč. párippos; par- nešto nalik čemu, ali slabije + híppos — konj) što do iznemoglosti okreće npr. dolap (drvena naprava za natapanje zemlje na konjski pogon). Raga je još gori konj, mršav i islužen (stara raga — u pren. značenju neskladna, koščata osoba), kojem i ime potječe od muke (njem. Rackerei — mučenje; sich rackern — mučiti se). A kljuse je i star, i slab, i mršav, i loš, iznemogao konj za vuču (kakav konj, takav i čovjek: kljusina). Prasl. i stslav. kljusb (strus. kljusja, češ. klíse) potječe od *kleups (rus. klypát), što znači šepati, a prasl. *kl’usati znači sporo i teško hodati, gegati se u hodu. Koliko god ie. *kleup dalo u stvnjem. (h)louf(f)an, a ovo dalje laufen — trčati, meni je u ove vruće dane bliži glagol klipsati, tj. teško hodati, vući se kao kljuse. Inače, ie. baza je poticajna: *k(e)leu znači putovati, a grč. kéleuthos — put. I upravo na dan kada je prije 50 godina osvojen Mount Everest (29. 5. 1953), odlučila sam se za »put pod noge« i zajahala (i bez pomoći krilatoga Pegaza) jednoga konja od 1856 m, najviši vrh planine Kamešnice kod Livna. S njega se vide i Dinara, Biokovo i Brač, a zove se (koje li slučajnosti!) jednostavno — Konj.

Matica hrvatska

izvor

nedjelja, 1. veljače 2009.

Francuska rukometni prvak svijeta

Na svjetskom rukometnom prvenstvu zlatna medalja je pripala olimpijskim pobjednicima Francuzima. U zagrebačkoj Areni ,pred 15 000 tisuća gledatelja Francuska je pobijedila domaćina Hrvatsku rezultatom 24:19.Hrvatska je osvajanjem srebrne medalje nastavila uspješni niz, premda on nije okrunjen Zlatom. Od devet velikih turnira (svjetskih ili europskih prvenstava te olimpijskih igara) Hrvatska je osam puta bila najmanje u polufinalu. Da finale ne prođe bez skandala potrudio se Ivano Balić koji je prilikom svečanog proglašenja pobjednika odbio oko vrata staviti srebrnu medalju.