NeoCounter

nedjelja, 29. ožujka 2009.

Kronologija zločina u podkamešničkim selima

Tako su već 9. rujna 1943. zrakoplovima iz Mostara u Sinj prebačeni dijelovi 7. SS divizije „Prinz Eugen“6. Na putu za Split, u Brnazama, pripadnici divizije ubili su 38 osoba, a mladoga franjevca Rafu Kalinića živoga su bacili u vatru7. Pripadnici iste divizije u Aržanu su ubili 28 osoba i zapalili crkvu8, u Veliću strijeljali 11, u Jabuci 16, u Košutama 41, u Turjacima 20, u Vojniću 259 osoba. U Sinju su nešto kasnije za odmazdu strijeljali također 25 osoba10. Opis zločinačkog pohvata Princ Eugen divizije. Akcija je krenula iz pravca Imotskoga 25. ožujka 1944. U Gali su pripadnici posljednje skupine bojne 7 SS divizija „Prinz Eugen“ ubili troje civila. Dolaskom u Otok, u zaselak Milanovići, pripadnici iste bojne skupili su stanovništvo bez obzira na spol i godine, odveli u nekoliko kuća, neke strijeljali, a neke poklali i zapalili. Nakon toga, isto su učinili i po drugim zaseocima. Sveukupno, ubili su 187 djece, žena i staraca i zapalili većinu kuća. Preko brda, pripadnici bojne stigli su u Rudu, u zaseoke Kamberi, Bitunjci, Rosandići i Crljeni, te poubijali sve što su zatekli. Nekoliko osoba izbjeglo je sigurnu smrt. Odatle su se vojnici spustili u Malu Rudu i učinili isto. Na Medvidovom guvnu strijeljali su 72 osobe, polili benzinom i zapalili. Ukupno u Rudi su ubili 282 osobe. Iz Rude su stigli u selo Podi, zaselak Ratkovići i ubili 76 osoba. Tu su otkrili 12 skrivenih stanovnika zaseoka Kundidi. Sve su ih pobili. Predvečer vojnici su stigli u selo Krivodol gdje su i prespavali. Srijeda ujutro, 29. ožujka 1944. bio je koban dan za većinu stanovnika. Vojnici su 159 osoba sakupili u nekoliko kuća, ubili i zapalili. Pojedinci su se uspjeli spasiti. Nakon Krivodola vojnici svraćaju u zaselak Lagatori, u kojem ubijaju 22 osobe. U selu Ljut vojnici se razdvajaju u dvije skupine, jedna kreće prema Grubišićima, a druga prema Šipićima. Stanovništvo Šipića i Grubišića snašla je ista sudbina, većina ih je pobijena, ukupno 136. Poslije podne vojnici su stigli u Voštane. Isti scenarij, zatvaranje u kuće, ubijanje i spaljivanje. I ovdje se tek mali broj osoba spasio. Stradalo je 337 osoba. Napuštajući selo Voštane vojnici su na putu prema Kamenskom naišli na skupinu od 54 muškarca, uglavnom iz Otoka i Rude koje su zarobili pripadnici prve i druge skupine bojne 7. SS divizije „Prinz Eugen“ i natjerali da im nose opljačkano po selima do granice. Na povratku kućama muškarci su uhvaćeni i strijeljani iznad Kamenskog, na Njivicama. Osim zločina ove skupine dogodio se i zločin u Rožama, u zaseoku Miljen. 28. ožujka, pripadnici druge skupine bojne 7. SS divizije prolazili su kroz ovaj zaselak prema Voštanima. Partizani su zapucali i ranili jednoga njemačkog časnika. Iz kolone se izdvojila manja skupina, vratila u zaselak te ubila i zapalila 22 osobe.

subota, 28. ožujka 2009.

Komemoracija za žrtve nacističkih zločina 1944. pod Kamešnicom

Danas je u Podima komemorativnim skupom obilježena 65.godišnjica stradanja civilnog stanovništva podkamešničkih sela od zločinačke Njemačke Princ Eugen divizije koja je u svom zločinačkom pohodu zavila u crno Galu,Otok,Rudu,Pode,Krivodol,Rože,Ljut i Voštane. Komemorativnim skupom u mjestu Podima danas je obilježena 65. obljetnica jednog od najmasovnijih i najokrutnijih nacističkih pokolja na hrvatskim prostorima tijekom Drugog svjetskog rata koji su krajem ožujka 1944. u sedam sela pod planinom Kamešnicom u cetinskom kraju izvršili pripadnici Hitlerove divizije "Princ Eugen".

Tada je u pohodu zloglasnih njemačkih postrojba u naseljima Gala, Otok, Ruda, Podi, Krivodol, Rože i Voštane ubijeno više od 1500 civila, uglavnom staraca, žena i djece. Oni su strijeljani u kućama, neki su i spaljeni, a također su zapaljene sve kuće u tim selima. U znak sjećanja na te žrtve mještani su u zaseoku Podima podignuli spomen-kosturnicu kod koje se svake godine prisjete te tragedije komemorativnim skupom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Predsjednik odbora za obilježavanje sjećanja na žrtve pokolja Petar Babić rekao je kako su žrtve pokolja prethodnih godina bile bezrazložno zapostavljenje, te kako će se Odbor od sada brinuti da se taj događaj dostojno obilježi na spomen-obilježjima. Svete mise služit će se danas i sutra u mjesnim crkvama.

Izvor:Glas Dalmacije

četvrtak, 26. ožujka 2009.

Na meti pljačkaša

Nakon što je prije nekoliko godina spriječio pljačku poslovnice Imex banke u Splitu 3, u kojoj se tada zatekao kao klijent, te za nagradu dobio posao u toj banci,naš Rožanin Dario Roguljić (32) još jednom se u ponedjeljak oko 18 i 30 sati našao u sličnoj situaciji a sada samo u drugoj ulozi kao zaposlenik Imex banke.Pročitajte više o tom događaju u članku iz Slobodne koji vam prenosim u cijelosti.
Na meti se ovaj put našla poslovnica Imex banke u Tolstojevoj ulici
Dario Roguljić iz Brnaza, koji je prije nekoliko godina sam uhvatio pljačkaša i zbog toga dobio posao u banci, otrpio je batine kako bi sačuvao novac iz sefa

Nakon što je prije nekoliko godina spriječio pljačku poslovnice Imex banke u Splitu 3, u kojoj se tada zatekao kao klijent, te za nagradu dobio posao u toj banci, Dario Roguljić (32) iz Brnaza još jednom se u ponedjeljak oko 18 i 30 sati našao u istoj situaciji.

Oči u oči s naoružanim razbojnikom, Dario ga ovaj put ipak nije uspio spriječiti u naumu, te je u obračunu i ozlijeđen.

Razbojnik je u banku upao po najžešćem pljusku, razoružao zaštitara Marina V. (36) te krenuo prema šalterima zatraživši od Darija da mu otvori sef. No, nakon što mu se Dario suprotstavio, nije se dokopao novca iz sefa te je pobjegao s nekoliko desetaka tisuća kuna iz ladica koje je nabrzinu ispraznio.

- Oko 18.30 na šalterima banke bili smo kolegica i ja kada je upao pljačkaš i zaprijetio pištoljem, razoružao zaštitara i zapovjedio da mu predamo novac. Prošao je iza nas, kolegica je uspjela pobjeći i sakrila se, a ja sam ostao na svojem radnome mjestu.

Pljačkaš mi je stavio pištolj na zatiljak, te me uz nekoliko udaraca prisilio da skupim sav novac iz šalterskih ladica i da mu ga predam. Kada je viknuo da mu pokažem gdje je sef, rekao sam da nemamo sef.

Dario Roguljić (lijevo) već se jednom našao na meti pljačkaša, i pobijedio

U tom trenutku mi je opsovao majku uz povik “daj novac”, te me udario po vratu, zatim koljenom u natkoljenicu i, kada sam pao, nogom ispod rebara.

Bio sam u blagoj nesvijesti, no uspio sam se pribrati i vidio sam kako pljačkaš bježi kroz glavna vrata - ispričao nam je Dario Roguljić teškim glasom jer još osjeća posljedice udaraca pljačkaša, te po tijelu ima brojne krvne podljeve.

Na pitanje zašto je ostao na svojem mjestu, Dario kaže kako je procijenio da bi u slučaju bijega bio okrenut leđima razbojniku, koji je imao repetirani pištolj u ruci pa je mogao pucati u njega.

- Također sam pokušao i zaštititi kolegicu koja se skrila u jedan mali prostor iza šaltera. Računao sam da će pljačkaš u nastupu bijesa, tragajući za sefom, naići na kolegicu, a onda bi moglo doći do najgorega - priča Dario.

Muškarac je na glavi imao tzv. fantomku, a u ruci pištolj. Jednako je bio “opremljen” i razbojnik koji je 14. siječnja orobio Podravsku banku.

I tada je pljačkaš nakon kraćeg naguravanja razoružao zaštitara, uhvatio ga za vrat i naredio mu da legne na pod. I tada je ušao iza pulta i naredio djelatnicima da mu daju novac, no iako ga je u poslu kratko prekinuo klijent koji je uletio u poslovnicu, razbojnik je bez većih teškoća pobjegao.

Iako je snimljen nadzornom kamerom, nikada nije pronađen. Osim razbojnikove nasilnosti, u oba slučaja u oči upada i činjenica da je u vrijeme obje pljačke pljuštala kiša. Zbog svih sličnosti u dva prepada, da se naslutiti da se isti pljačkaš još jednom odlučio domoći novca na sličan način.

Niz pljački

Razbojstva su na području Splita i okolice postala svakodnevica, a na udaru su svi, od kioska, preko kvartovskih trgovina, kladionica, mjenjačnica pa do poštanskih ureda i banaka. Splitska policija od ovogodišnjiš pljački uglavnom je riješila one manje - pljačke kioska.

Od početka godine na području Splita je zabilježeno:

10 - pljački kockarnica

3 - prepada u mjenjačnice

3 - pljačke kladionica

2 - oružana upada u banke

1 - razbojstvo u pošti

utorak, 10. ožujka 2009.

Lokalni izbori

videoU Hrvatskoj se ove godine po prvi puta održavaju izravni lokalni izbori za gradonačelnike ,župane i načelnike općina.Za one koji ne znaju što to točno znači malo ću to pojednostavit a to je da kada budemo zaokruživali na izbornim listićima da nećemo zaokruživati stranku nego pojedince koji su se izravno kandidirali sa svojim imenom i prezimenom,svojim programom,samostalno ili kao kandidati svojih matičnih stranaka za ta mjesta za koja se natječu. Dolje vam prenosim vijest s Triljskog portala o kandidatima koji su do sada istakli kandidaturu na područiju naše općine Trilj.

Ovih dana su prema neslužbenim informacijama triljski HSP i Miljenko Marić dogovorili zajedničkim snagama izići na lokalne izbore koji će se održati u svibnju ove godine. Ovo je prvi put da imamo priliku izravno birati gradonačelnika. Kandidat za gradonačelnika ove koalicije je gospodin Miljenko Marić, profesor sociologije i filozofije. Nositelj liste za gradsko vijeće je gospodin Anton Vuko.

Kako smo uspjeli doznati, i triljski HDZ je ovih dana vršio dogovore oko svog kandidata za gradonačelnika i koalicije sa HSLS-om. Svoju kandidaturu istaknula su dvojica HDZ-ovih članova, a nakon burne rasprave odlučeno je da će njihov kandidat biti dosadašnji gradonačelnik Ivan Šipić, dipl. teolog.

Gore na vrhu možete pogledati jedan mali šaljivi filmski uradak skinut s youtube a tema istog su lokalni izbori u Hrvatskoj koji će se održati ove godine u petom mjesecu.