Roguljići-Rože

Danas je sv.Stipan Mučenik pa koristim ovaj prostor da svim Stipama čestitam njihov imendan. Ka šta sam obeća uspija sam nabavit knjigu od Ante Ivankovića Podrijetlo hrvatskih rodova u Trilju i okolici koja je izišla pod pokroviteljstvom Cetinskog dekanata Trilja te mi ona služi za izvor o nastajanju prezimena koja su nastanjena u Rožama. Drugo prezime iza Varvodića po brojnosti obitelji su Roguljići koje je zadesila ista sudbina ka i cilo selo a to je iseljavanje prema Trilju,Solinu,Splitu te iza II svjetskog rata u Slavoniju.Sada zaseok broji nekoliko članova pretežno starije životne dobi a malo živne preko lita u vrime litnjih praznika. U prezimenu Roguljić se nalazi imenica rog,dakle puni ili šuplji izrastaj na glavi pojedinih životinja ,a izvedeno je od imenice rogulje,što je naziv drvenog rašljastog oruđa,obično s dva roga,a služi za skidanje sijena s plasta i bacanja stoci:vile;rogulje. Danas u Hrvatskoj živi oko 870 osoba s tim prezimenom a većina ih se nalazi u Cetinskoj krajini,srednjoj Dalmaciji i istočnoj Slavoniji a istog su postanja prezimena .Rogulj(oko 520 osoba a nalaze se u Kaštela,Sinj,srednja Dalmacija) i Rogulja (310,Dvor,Banovina). Navest ću jedan primjer iz knjige po kojem se da zaključiti da je prvi pisani trag pronađen u crkvenim spisima iz 1709.g., a razgovor vođen između splitskog nadbiskupa Stjepana Cupilija,koji je bio na pastirskom pohodu župi Bisko, s mjesnim župnikom don Franom Roguljićem je zabilježen i otprilike je tekao ovako:. Na pitanje otkad je župnik u Bisku i koga je postavio don Frane Roguljić odgovara. _Ima 30 godina da sam u službi župnika tog mjesta ,iako sam se s tim narodom povukao na početku rata u Žrnovnicu(misli se na Bečki ili Morejski rat od 1684. do 1699 godine). Svake godine me prikazuju providuri narodu i svake godine idem na potvrdu splitskom nadbiskupu". Iz ovoga se da zaključiti da je don Frane Roguljić najkasnije 1680.godine, vjerovatno i ranije,zaređen za svećenika ,jer se ne ide odmah nakon studija na župu. Kad se uzme to u obzir da se zaključiti da je rođen oko 1650.godine. Don Frane Roguljić je nazočan u Cetinskoj krajini prije doseljenja Poljičana na to područije 1687.godine. Tada su stigle dvije skupine poljičkih doseljenika po 10 obitelji iz Srijana i Doca Donjeg,predvođeni harambašama Stipanom Stazićem i Matom Žuljevićem. U skupini iz Srijana 1687. doselili su ,uz ostale i Marko Roguljić sa sinovima i sinovcima. Osim sačuvane potvrde o doseljenju don Tadije,Pavla i Marka Roguljića na Gardun ,sačuvan je i kraći ispis don Jure Banića ,župnika Doca Donjeg,da su na Gardunu 1690.g. zemlje dobili Grgo,Mijo,Mate i alfir(zastavnik) Roguljić. Don Mijo Žuljević ,kurat gardunski,svjedoči da je 25.lipnja 1693. g. Petar Roguljić dao seljanima Garduna ovna da započnu gradnju crkve Sv.Petra ,a oni su istog dana započeli radove na lokaciji Stražbenici.

1. Starina Roguljića je Poljička Kneževina ,najvažnije njihovo novo boravište bio je Gardun a najvjerovatnije Roguljići iz Roža su bili stočari te su išli na padine Kamešnice u Rože te se tu nastanili,a Roguljići koji se sada nalaze u Vržeralima pokraj Livna su došlii iz Roža između dva svjetska rata.

Na Triljskom području Roguljići žive u četri mjesta :Gardunu,Čaporicama,Rožama,Trilju te u novije vrime u Turjacima u koje su doselili iz Roža gdje se još nalaze njihovi sumještani Pavlinušići,Živaljići,Varvodići.