Varvodići-Rože

Odma na početku ću navest izvor ovog mog posta a to je Ogorje na kojem sam pronaša detaljan opis narodne predaje o nastanku prezimena Varvodić koje je najbrojnije u Rožama a još se nalazi u Muću Donjem i Prugovu. Riječ je o prezimenu nadimačko-rugalačkog podrijetla,jer var(i)voda je onaj što vodu ladi. Varvodići iz Roža ,sela u istočnom dijelu Cetinske krajine ,sačuvali su sljedeću predaju u trenutku kad su domaćini htjeli zamješati kukuruzno brašno s vodom i pripremiti puru za ručak brojne obitelji ,pojavio se susjed kojeg nije trebalo previše nutkati da ostane na ručku.Da bi ga domaćini onemogućili da konkretno i odmah pokaže koliko pure može pojesti oni su nadolivali ladnu vodu u kipuću i odgađali tako stavljanje pure u lonac.Bili su veoma uporni ,pa je susjed mora priznat poraz i napustit kuću a da nije proba puru. Kad su ga neki drugi susjedi pitali -šta oni tamo rade ?,on je odgovorio -Vodu vare,vodu lade... Stoga su ih prozvali Varivodićima ,što je kasnije skraćeno u Varvodić. Varvodići spadaju među najsvježija prezimena u Muću Donjem,a oni su tu se nastanili došavši iz Prugova.

Varvodići se spominju prilično rano u istočnom dijelu Cetinske krajine.U ispisu pod nazivom >Nota della podilla di Christiani per incedio> iz 1708.godine ,a koja se čuva u arhivu samostana franjevačkog u Sinju ,u popisu obitelji koje su nakon karlovačkog mira 1699.godine zbog revizije međudržavne granice pripale Turskoj ,ali su im i dalje uobičajne obveze prema sinjskoj franjevačkoj zajednici ,u selu Rudi je upisana obitelj Marka Varvodića.

Gardun iznad Trilja također spada u prebivalište Varvodića a u venecijanskom zemljišniku iz 1709.godine u banderiji harambaše Jure Jurčevića zabilježena je i obitelj Mije Varvodića pok .Nikole. Međutim ,u Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729),kao i u popisu pučanstava Splitske nadbiskupije nadbiskupa Ivana Laghija iz 1725.godine ,nema Varvodića ,što je teško objasniti s obzirom na sljedeći podatak.Naime ,19.siječnja 1764.godine sinjski providur Lunardo Balbi imenovao je alfirom (zastavnikom) banderije harambaše Marka Stapića(a ne kako piše J.A.Soldo Jure Jurčevića) iz Garduna zaslužnog Matiju Varvodića,jer je njegov otac Dujam Varvodić bio istaknuti junak ,što su pismeno potvrdili kolunelo Ante Surić i ugledni serdari Justin Vučković i Ante Grabovac,te konačno potvrdio i opći providur Antonio Reiner. Moguće je da su Varvodići imali pašnjake u Kamešnici i tamo preselili kao stočari ,jedino se tako može objasniti da su danas Varvodići najbrojniji u kamešničkom selu Rožama. U Otoku kraj Sinja danas žive 3 obitelji ,koje se služe kraćim oblikom prezimena Varivoda. Kako Varvodići nisu zabilježeni u biskupskim popisima bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18.stoljeću ,njih se smatra starosjedilačkim rodom Dalmatinske zagore odnosno Cetinske krajine.