Mrčela-Rože

Sretan Uskrs

Sretan Uskrs svim posjetiteljima bloga i ljudima dobre volje. U nastavku pročitaje Uskrsnu čestitku za elektoničke medije kardinala Bozanića svim vjernicima koji slave Uskrs a prenosi je Ika.

Uskrsna čestitka kardinala Bozanića za elektroničke medije

Zagreb, (IKA) - U našem društvu čovjeku se potiho iscrpljuju: pouzdanje, povjerenje, veselje i radost življenja. Kao da se želi stvoriti naraštaj tužnih i potištenih ljudi, ljudi neizvjesne budućnosti, istaknuo je to zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svojoj uskrsnoj čestitci za elektroničke medije. Kristovo uskrsnuće ne dopušta odbacivanje životne zbilje, makar ona izgledala beznačajnom, makar bila obilježena zemaljskim porazima. Kršćanin ne vjeruje u budući, nego u vječni život. Budući da je taj život vječan, on već traje. Svojom slobodom i istinom pozvani smo ga prihvatiti kao dar kojim u našoj povijesti Bog započinje tu vječnost. Uskrs govori da zemaljsko ne može zatvoriti život i nije u zemaljskome konačni smisao ljudskoga života, rekao je kardinal. "Dragi prijatelji! Kao nadbiskupa zagrebačkog i sina hrvatskoga naroda, boli me neizvjesnost koja se širi među ljudima u našoj Domovini, i koja sve više nalikuje dvorani apostolske neizvjesnosti. Ne čini li se i vama da se u dvorani našega društva, pod pritiskom različitih kriza: gospodarske naravi, a zapravo moralne i duhovne, želi dovesti u pitanje čovjekovo 'sutra', njegova budućnost? Čovjeku se potiho iscrpljuju: pouzdanje, povjerenje, veselje i radost življenja. Kao da se želi stvoriti naraštaj tužnih i potištenih ljudi, ljudi neizvjesne budućnosti", primjećuje kardinal Bozanić u svojoj čestitci. U svemu tome navještaj Krista uskrsloga donosi novost koja je sposobna zapaliti ugašenu ili pritajenu nadu u čovjeku našega doba. To je moguće samo onda ako se živi zajedništvo s Isusom Uskrsnulim koji je postao čovjekom i bio raspet. Uskrs pruža novost života sa svojim iznenađenjima, među kojima je i žrtva, rekao je kardinal Bozanić. Uskrs ne dopušta zatvaranje u sebe. Uskrs nam govori da djeca i mladi, unatoč i teškoćama koje ih čekaju, imaju pravo radovati se budućnosti ispunjenoj mirom i ljubavlju. Uskrs nas poziva da se vjernički zauzmemo u društvenome tkivu koje tvori naše hrvatsko društvo. Zato nam valja pohitati "još za mraka" i čuti objavu da je Isus Krist živ i prisutan. Neka Uskrsnuće Gospodinovo razori tmine i obasja budućnost svih, mlađih i starijih, zdravih i bolesnih, tužnih i radosnih, ističe se na kraju poruke kardinala Bozanića za elektroničke medije.

Kronologija zločina u podkamešničkim selima

Tako su već 9. rujna 1943. zrakoplovima iz Mostara u Sinj prebačeni dijelovi 7. SS divizije „Prinz Eugen“6. Na putu za Split, u Brnazama, pripadnici divizije ubili su 38 osoba, a mladoga franjevca Rafu Kalinića živoga su bacili u vatru7. Pripadnici iste divizije u Aržanu su ubili 28 osoba i zapalili crkvu8, u Veliću strijeljali 11, u Jabuci 16, u Košutama 41, u Turjacima 20, u Vojniću 259 osoba. U Sinju su nešto kasnije za odmazdu strijeljali također 25 osoba10. Opis zločinačkog pohvata Princ Eugen divizije. Akcija je krenula iz pravca Imotskoga 25. ožujka 1944. U Gali su pripadnici posljednje skupine bojne 7 SS divizija „Prinz Eugen“ ubili troje civila. Dolaskom u Otok, u zaselak Milanovići, pripadnici iste bojne skupili su stanovništvo bez obzira na spol i godine, odveli u nekoliko kuća, neke strijeljali, a neke poklali i zapalili. Nakon toga, isto su učinili i po drugim zaseocima. Sveukupno, ubili su 187 djece, žena i staraca i zapalili većinu kuća. Preko brda, pripadnici bojne stigli su u Rudu, u zaseoke Kamberi, Bitunjci, Rosandići i Crljeni, te poubijali sve što su zatekli. Nekoliko osoba izbjeglo je sigurnu smrt. Odatle su se vojnici spustili u Malu Rudu i učinili isto. Na Medvidovom guvnu strijeljali su 72 osobe, polili benzinom i zapalili. Ukupno u Rudi su ubili 282 osobe. Iz Rude su stigli u selo Podi, zaselak Ratkovići i ubili 76 osoba. Tu su otkrili 12 skrivenih stanovnika zaseoka Kundidi. Sve su ih pobili. Predvečer vojnici su stigli u selo Krivodol gdje su i prespavali. Srijeda ujutro, 29. ožujka 1944. bio je koban dan za većinu stanovnika. Vojnici su 159 osoba sakupili u nekoliko kuća, ubili i zapalili. Pojedinci su se uspjeli spasiti. Nakon Krivodola vojnici svraćaju u zaselak Lagatori, u kojem ubijaju 22 osobe. U selu Ljut vojnici se razdvajaju u dvije skupine, jedna kreće prema Grubišićima, a druga prema Šipićima. Stanovništvo Šipića i Grubišića snašla je ista sudbina, većina ih je pobijena, ukupno 136. Poslije podne vojnici su stigli u Voštane. Isti scenarij, zatvaranje u kuće, ubijanje i spaljivanje. I ovdje se tek mali broj osoba spasio. Stradalo je 337 osoba. Napuštajući selo Voštane vojnici su na putu prema Kamenskom naišli na skupinu od 54 muškarca, uglavnom iz Otoka i Rude koje su zarobili pripadnici prve i druge skupine bojne 7. SS divizije „Prinz Eugen“ i natjerali da im nose opljačkano po selima do granice. Na povratku kućama muškarci su uhvaćeni i strijeljani iznad Kamenskog, na Njivicama. Osim zločina ove skupine dogodio se i zločin u Rožama, u zaseoku Miljen. 28. ožujka, pripadnici druge skupine bojne 7. SS divizije prolazili su kroz ovaj zaselak prema Voštanima. Partizani su zapucali i ranili jednoga njemačkog časnika. Iz kolone se izdvojila manja skupina, vratila u zaselak te ubila i zapalila 22 osobe.

Komemoracija za žrtve nacističkih zločina 1944. pod Kamešnicom

Danas je u Podima komemorativnim skupom obilježena 65.godišnjica stradanja civilnog stanovništva podkamešničkih sela od zločinačke Njemačke Princ Eugen divizije koja je u svom zločinačkom pohodu zavila u crno Galu,Otok,Rudu,Pode,Krivodol,Rože,Ljut i Voštane. Komemorativnim skupom u mjestu Podima danas je obilježena 65. obljetnica jednog od najmasovnijih i najokrutnijih nacističkih pokolja na hrvatskim prostorima tijekom Drugog svjetskog rata koji su krajem ožujka 1944. u sedam sela pod planinom Kamešnicom u cetinskom kraju izvršili pripadnici Hitlerove divizije "Princ Eugen".

Tada je u pohodu zloglasnih njemačkih postrojba u naseljima Gala, Otok, Ruda, Podi, Krivodol, Rože i Voštane ubijeno više od 1500 civila, uglavnom staraca, žena i djece. Oni su strijeljani u kućama, neki su i spaljeni, a također su zapaljene sve kuće u tim selima. U znak sjećanja na te žrtve mještani su u zaseoku Podima podignuli spomen-kosturnicu kod koje se svake godine prisjete te tragedije komemorativnim skupom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Predsjednik odbora za obilježavanje sjećanja na žrtve pokolja Petar Babić rekao je kako su žrtve pokolja prethodnih godina bile bezrazložno zapostavljenje, te kako će se Odbor od sada brinuti da se taj događaj dostojno obilježi na spomen-obilježjima. Svete mise služit će se danas i sutra u mjesnim crkvama.

Izvor:Glas Dalmacije

Na meti pljačkaša

Nakon što je prije nekoliko godina spriječio pljačku poslovnice Imex banke u Splitu 3, u kojoj se tada zatekao kao klijent, te za nagradu dobio posao u toj banci,naš Rožanin Dario Roguljić (32) još jednom se u ponedjeljak oko 18 i 30 sati našao u sličnoj situaciji a sada samo u drugoj ulozi kao zaposlenik Imex banke.Pročitajte više o tom događaju u članku iz Slobodne koji vam prenosim u cijelosti.

Na meti se ovaj put našla poslovnica Imex banke u Tolstojevoj ulici

Dario Roguljić iz Brnaza, koji je prije nekoliko godina sam uhvatio pljačkaša i zbog toga dobio posao u banci, otrpio je batine kako bi sačuvao novac iz sefa

Piše tonka čubelić, vito perić / epeha Snimio jakov prkić / cropix

Nakon što je prije nekoliko godina spriječio pljačku poslovnice Imex banke u Splitu 3, u kojoj se tada zatekao kao klijent, te za nagradu dobio posao u toj banci, Dario Roguljić (32) iz Brnaza još jednom se u ponedjeljak oko 18 i 30 sati našao u istoj situaciji.

Oči u oči s naoružanim razbojnikom, Dario ga ovaj put ipak nije uspio spriječiti u naumu, te je u obračunu i ozlijeđen.

Razbojnik je u banku upao po najžešćem pljusku, razoružao zaštitara Marina V. (36) te krenuo prema šalterima zatraživši od Darija da mu otvori sef. No, nakon što mu se Dario suprotstavio, nije se dokopao novca iz sefa te je pobjegao s nekoliko desetaka tisuća kuna iz ladica koje je nabrzinu ispraznio.

- Oko 18.30 na šalterima banke bili smo kolegica i ja kada je upao pljačkaš i zaprijetio pištoljem, razoružao zaštitara i zapovjedio da mu predamo novac. Prošao je iza nas, kolegica je uspjela pobjeći i sakrila se, a ja sam ostao na svojem radnome mjestu.

Pljačkaš mi je stavio pištolj na zatiljak, te me uz nekoliko udaraca prisilio da skupim sav novac iz šalterskih ladica i da mu ga predam. Kada je viknuo da mu pokažem gdje je sef, rekao sam da nemamo sef.

Dario Roguljić (lijevo) već se jednom našao na meti pljačkaša, i pobijedio

U tom trenutku mi je opsovao majku uz povik “daj novac”, te me udario po vratu, zatim koljenom u natkoljenicu i, kada sam pao, nogom ispod rebara.

Bio sam u blagoj nesvijesti, no uspio sam se pribrati i vidio sam kako pljačkaš bježi kroz glavna vrata - ispričao nam je Dario Roguljić teškim glasom jer još osjeća posljedice udaraca pljačkaša, te po tijelu ima brojne krvne podljeve.

Na pitanje zašto je ostao na svojem mjestu, Dario kaže kako je procijenio da bi u slučaju bijega bio okrenut leđima razbojniku, koji je imao repetirani pištolj u ruci pa je mogao pucati u njega.

- Također sam pokušao i zaštititi kolegicu koja se skrila u jedan mali prostor iza šaltera. Računao sam da će pljačkaš u nastupu bijesa, tragajući za sefom, naići na kolegicu, a onda bi moglo doći do najgorega - priča Dario.

Muškarac je na glavi imao tzv. fantomku, a u ruci pištolj. Jednako je bio “opremljen” i razbojnik koji je 14. siječnja orobio Podravsku banku.

I tada je pljačkaš nakon kraćeg naguravanja razoružao zaštitara, uhvatio ga za vrat i naredio mu da legne na pod. I tada je ušao iza pulta i naredio djelatnicima da mu daju novac, no iako ga je u poslu kratko prekinuo klijent koji je uletio u poslovnicu, razbojnik je bez većih teškoća pobjegao.

Iako je snimljen nadzornom kamerom, nikada nije pronađen. Osim razbojnikove nasilnosti, u oba slučaja u oči upada i činjenica da je u vrijeme obje pljačke pljuštala kiša. Zbog svih sličnosti u dva prepada, da se naslutiti da se isti pljačkaš još jednom odlučio domoći novca na sličan način.

Niz pljački

Razbojstva su na području Splita i okolice postala svakodnevica, a na udaru su svi, od kioska, preko kvartovskih trgovina, kladionica, mjenjačnica pa do poštanskih ureda i banaka. Splitska policija od ovogodišnjiš pljački uglavnom je riješila one manje - pljačke kioska.

Od početka godine na području Splita je zabilježeno:

10 - pljački kockarnica

3 - prepada u mjenjačnice

3 - pljačke kladionica

2 - oružana upada u banke

1 - razbojstvo u pošti

Lokalni izbori

U Hrvatskoj se ove godine po prvi puta održavaju izravni lokalni izbori za gradonačelnike ,župane i načelnike općina.Za one koji ne znaju što to točno znači malo ću to pojednostavit a to je da kada budemo zaokruživali na izbornim listićima da nećemo zaokruživati stranku nego pojedince koji su se izravno kandidirali sa svojim imenom i prezimenom,svojim programom,samostalno ili kao kandidati svojih matičnih stranaka za ta mjesta za koja se natječu. Dolje vam prenosim vijest s Triljskog portala o kandidatima koji su do sada istakli kandidaturu na područiju naše općine Trilj.

Ovih dana su prema neslužbenim informacijama triljski HSP i Miljenko Marić dogovorili zajedničkim snagama izići na lokalne izbore koji će se održati u svibnju ove godine. Ovo je prvi put da imamo priliku izravno birati gradonačelnika. Kandidat za gradonačelnika ove koalicije je gospodin Miljenko Marić, profesor sociologije i filozofije. Nositelj liste za gradsko vijeće je gospodin Anton Vuko.

Kako smo uspjeli doznati, i triljski HDZ je ovih dana vršio dogovore oko svog kandidata za gradonačelnika i koalicije sa HSLS-om. Svoju kandidaturu istaknula su dvojica HDZ-ovih članova, a nakon burne rasprave odlučeno je da će njihov kandidat biti dosadašnji gradonačelnik Ivan Šipić, dipl. teolog.

Gore na vrhu možete pogledati jedan mali šaljivi filmski uradak skinut s youtube a tema istog su lokalni izbori u Hrvatskoj koji će se održati ove godine u petom mjesecu.

HAJDUK NA VRHU HNL-a!!!

Nogometaši Hajduka nakon dvije i pol godine svladali su Dinamo na Poljudu i nakon 918 dana skinuli ga s prvog mjesta na ljestvici hrvatskog prvenstva. Toliko iščekivani 201. derbi, u kojem opet nije bilo igre, ali je bilo borbe i raznih uzbuđenja napretek, pripao je Hajduku. Jedna slučajna ruka u živom zidu usmjerila je vodu na domaći mlin u trenucima dok je Dinamo bio bolji, a kako je u idealnom trenutku po domaće pao i drugi, baš derbija vrijedan pogodak, za 2-0, povratka za 'plave' nije bilo

Početak kasnio 18 minuta zbog konfeta

SPLIT - Početak derbija na Poljudu kasnio je punih 18 minuta. Razlog odgodi bila je pretjerana sklonost domaćih navijača koreografiji. Naime, uoči početnog udarca sa krova Poljuda bačena je nebrojena količina bijelih papira, koji su za nekoliko trenutaka pretvorili travnjak Poljuda u bijelu plohu. Naravno, o regularnim uvjetima u tim trenucima nije bilo ni govora pa je sudac Bebek poslao obje momčadi u svlačionicu. Nakon što su organizatori donekle stvorili uvjete za igru, svoj obol užarenoj atmosferi dali su navijači Dinama. Njih nešto više od tisuću zasmetala je intervencija vatrogasaca koji su vodenim šmrkovima gasili požar u “kavezu”. U jednom trenutku BBB-ovci su krenuli u obračun s policijom. Međusobna razmjena udaraca trajala je nekoliko minuta, sve dok policiji nije stigla pomoć kolega.

Junak Senijad Ibričić

Iako ga nismo izabrali za igrača utakmice, zaslužio je epitet junaka kako zbog pogotka koji je psihički dotukao goste. I to kakvog! U maniri Mikija Rapaića. Ibro je od Rapaje naslijedio i ovacije Hajdukovih navijača pri izlasku s travnjaka, a ako rasplet prvenstva završi pobjedonosno za 'bijele', taj će gol biti upamćen vječno.

Tragičar Robert Kovač

Kapetan hrvatske reprezentacije nije pružio onakvu igru kakva se od njega očekivala. Trebao je biti iskusni vođa obrane, a upravo je on napravio veliku pogrešku nakon koje je Hajduk postigao drugi pogodak. U 51. minuti oklijevao je na Dinamovoj polovici s iznošenjem lopte nakon čega mu ju je Kalinić oduzeo i proslijedio Ibričiću koji postiže pogodak za 2-0.

Izvor Jutarnji hr.

Pogledajte eurogol Senijada Ibričića za Hajdukovu pobjedu nad Dinamom.

Bura i snijeg paralizirali promet u Splitu-fotogalerija

Dalmacija pod snježnim pokrivačem

Snijeg je jutros zabijelio cijelu Dalmaciju a u Splitu je osvanulo oko pet centimetara snijega koji je odmah smrznuo i stvorio led po splitskim prometnicama i tako paralizirao cili gradski promet.Temperatura zraka u Splitu jutros u 6 sati bila je - 2 stupnja a u Zagori su temperature bile puno niže.Veliko snježno nevrijeme praćeno jakom burom i mećavom pogodilo je noćas i podkamešnička sela Tijaricu,Kamensko, Rože i Voštane gdje je visina snijega oko 20 centimetara a na mjestima nanosi snijega se penju i do metra.Osim u Splitu i Zagori, snijeg je noćas padao i na srednjedalmatinskim otocima Braču, Šolti i Hvaru.

Vrani ljepotani

Poslušajte pismu Vranac od Zlatnih dukata posvećenu konjima,koji su do nedavno u podkamemešničkim selima bili nezamjenjivi ljudima u seoskom poslu a skoro svaka kuća je imala svog đirana,dorata,sivaja ili vranaca .Konj je bio potreban kad bi se u Grab išlu u mlinicu goniti pšenicu na mljevenje ili kad bi se išlo u šumu po drva. Kad je ćaća konja prod'o svi smo plakali Ni on nije suze svoje mog'o sakriti Mati je kod večere dugo molila K'o da je sa našim vrancem sreća prodana Bio sam još mali, al' sve sam shvatio Brat se je u školu u grad spremao Baka je uz petrolejku džemper isplela Znao sam da onaj stari, sad ću nosit ja Al' 'ko će sada našeg vranca šorom jahati 'Ko li će ga sad na kirvaj cvijećem kititi Ako ga na sajmu otac prisretne Star je pa se bojim da mu srce ne pukne Te se noći nikom od nas nije spavalo Otac je sa bratom dugo razgovarao Mati mu je stvari sve u kofer spremila Jabuke i kruh što je u crkvi svetila Alat, dorat, đogat, kulaš, čilaš, putalj, vranac, bijelac, šarac, sivac, parip, raga, kljuse, lipicanac — sve se ove riječi odnose na konja i kazuju nam o njegovoj boji, namjeni, vrsti ili podrijetlu. Ta plemenita životinja (u nuždi se nudilo i »kraljevstvo za konja«, o šahistima da i ne govorimo) euroazijskoga prostora ima i svoje simpatične rođake: magarca i zebru, a križanjima su dobiveni neplodni (ali izdržljivi) izdanci — mazga (pastuh + magarica) i mula (magarac + kobila). I u prenesenim značenjima provlače se odlike poput izdržljivosti i marljivosti (»radi kao konj«, »vuče kao mazga« i, kao neizbježna pouka, »tko joj je kriv kad je glupa kao mula«).

Bijeli bijelac, šareni šarac...

Konji i mnoga njihova imena dođoše nam s istoka. Najčešće im je kumovala boja dlake. Tako je alat konj crvene boje, riđan (tur. al — crven + at, hat — konj plemenite pasmine), dorat (tur. doru — zagasit, smeđ, mrk) zagasito smeđe, kulašje (tur. kula — riđ, smeđ) sličan doratu, đogat (tur. gök — plav, svijetle boje) bjelkaste je boje, bijelac, a čilaš(tur. çil — pjega) ima po sebi pjege, šaren je, šarac; putalj ima nad kopitom bijeli biljeg poput opute (remenčić kojim se sputa konja da se previše ne udalji s paše, da ne pođe ob put), a vranac je crn (kao i vrane kose jedrih djevojaka naše narodne pjesme, ali i vran gavran). Prvotna riječ (prasl. *vorn) značila je crnje od crnoga — izgoren. Izvedena je iz ie. korijena *uer — gorjeti (usp. alb. vorbë — lonac za kuhanje, njem./engl. warm — topao).

Vrani ljepotani

Konji u naponu snage (konjske snage uvukle su se i u zastrašujuće motore) čest su slikarski motiv jer su utjelovljenje ljepote i sklada (kao i kukac zastrašujućih očiju, konjska smrt, libela ili vilin konjic ili pak morski konjić; vodeni konj nije baš tako skladan, no valjda svojom veličinom izaziva pouzdanje, pa je u reklamne svrhe poslužio kao jamac financijske sigurnosti), jogunasto ždrijebe (prasl. *žerbb, stslav. žrĐbb, grč. bréphos — nerođeno dijete, zametak; dijete, mladić od ie. *grebh — zametak, mladić, dijete) svojom živahnošću izaziva simpatije, a pastuh, na kojem leži odgovornost za produženje vrste, respekt.

No i ti vrani ljepotani, sivci i šarci (osim feniksovskoga Šarca Kraljevića Marka) jednoga dana kao i sve živo ostare, ponosni lipicanci (prozvani po ergeli u Lipici kraj Sežane) jednom odtancaju pred digitalnim kamerama brojnih turista i svoju posljednju pomno izdresiranu cirkusnu austrougarsku točku u Spanische Reitschule u Beču te ih stiže neizbježni zajednički nazivnik svih stvorenja — starost. Kako li se i imenom razlikuju stari, isluženi konji od svojih mladih, inspirativnih, gizdavih rođaka! »Jezdi, moj konju... Jezdi, konjicu moj«, tepa mu Kaštelanov Konjanik u najdražoj zemlji gdje su »livade i konji nesedlani«, a Severova Konja valja izgovarati onako kako ga je govorio i sam pjesnik — stojećke. »Naš gospodar poljem jizdi, jizda da mu je« — odraz je brzine i adrenalina našega srednjovjekovnog anonimnog pjesnika. I ponos, i elegancija, i vjetar u kosi, i sunce u oku. A onda, ni od koga gledani, ni maženi, ni paženi, osvanu parip, raga, kljuse.

Parip (moj današnji šlagvort) dodatni je (lošiji) tegleći konj, običan, k tome i uškopljen (grč. párippos; par- nešto nalik čemu, ali slabije + híppos — konj) što do iznemoglosti okreće npr. dolap (drvena naprava za natapanje zemlje na konjski pogon). Raga je još gori konj, mršav i islužen (stara raga — u pren. značenju neskladna, koščata osoba), kojem i ime potječe od muke (njem. Rackerei — mučenje; sich rackern — mučiti se). A kljuse je i star, i slab, i mršav, i loš, iznemogao konj za vuču (kakav konj, takav i čovjek: kljusina). Prasl. i stslav. kljusb (strus. kljusja, češ. klíse) potječe od *kleups (rus. klypát), što znači šepati, a prasl. *kl’usati znači sporo i teško hodati, gegati se u hodu. Koliko god ie. *kleup dalo u stvnjem. (h)louf(f)an, a ovo dalje laufen — trčati, meni je u ove vruće dane bliži glagol klipsati, tj. teško hodati, vući se kao kljuse. Inače, ie. baza je poticajna: *k(e)leu znači putovati, a grč. kéleuthos — put. I upravo na dan kada je prije 50 godina osvojen Mount Everest (29. 5. 1953), odlučila sam se za »put pod noge« i zajahala (i bez pomoći krilatoga Pegaza) jednoga konja od 1856 m, najviši vrh planine Kamešnice kod Livna. S njega se vide i Dinara, Biokovo i Brač, a zove se (koje li slučajnosti!) jednostavno — Konj.

izvor